Hrvatska zajednica laringektomiranih
Prva pomoć
Događanja
Rak grla
Mogućnosti oporavka
Logopedska rehabilitacija
Rehabilitacija
Prava
Kontakti
Foto & Video
Pitanja i odgovori
Linkovi
autor: Tamara Živković Ivanović, prof. logoped

Novi glas:

Nakon odstranjenja grkljana 

moguće je naučiti govoriti!



Odstranjenje grkljana (larinksa),ili totalna laringektomija, za život i govor bitnog organa, ostavlja niz posljedica na operiranu osobu. Jedna od najtežih je gubitak glasnog govora. Nemogućnost govora sa sobom povlači psihološke, socijalne i druge negativne posljedice.
Stoga je glasovna rehabilitacija  neizostavna, te mora biti kompleksna.

Krajnji cilj joj je usvojiti alaringealni govor (govor bez grkljana). Glasovna rehabilitacija za svakog pacijenta treba biti individualna. Nema univerzalne metode koja se može primijeniti na sve laringektomirane osobe.


Postoje tri metode usvajanja alaringelanog govora
(govora bez grkljana):

 
1. Učenje ezofagealnog govora 
2. Govor uz pomoć ugrađene  proteze (traheoezofagealni govor)
3. Govor uz pomoć mehaničkih, digitalnih pomagala-
    elektrolarinks


Ezofagealni govor
Ezofagealni govor je najprirodniji i najstariji način uspostave alaringealnog glasa (glas bez grkljana). Ovom metodom usvajanja alaringealnog glasa nastoji se ostvariti novi energetski izvor tj. rezervoar zraka i novu glotis. S jednim od tri osnovna načina, gutanjem, injekcijom ili aspiracijom, zrak biva ubačen u gornji dio jednjaka, te na tom mjestu nastaje novi energetski izvor. Zrak se voljnom eruktacijom vraća prema ždrijelu, dolazi do titranja sluznice ždrijelno-jednjačkog (faringoezofagealnog) segmenta i produkcije glasa. Rezervoar zraka može se ostvariti u ždrijelu i jednjaku (zrak ubačen u želudac ne služi govoru).



Ezofagealni govor, Fizi Željko

Nekoliko faktora utječe na usvajanje ezofagealnog govora:
opće fizičko stanje pacijenta, opseg resekcije, stanje nakon terapije zračenjem, uredna pokretljivost gornjeg ezofagealnog ušća, dob, motivacija i psihološki status, inteligencija laringektomirane osobe, slušni status i kvaliteta podučavanja.

Prednosti ovog načina glasovne rehabilitacije su: spontanost, slobodne ruke,  ne zahtijeva kiruršku operaciju i pacijent je neovisan o ispravnosti elektronskog pomagala ili proteze.


Govorna proteza
Govorna proteza ugrađuje se kirurškim putem tijekom operacije odstranjenja grkljana ili nakon završen terapije zračenjem. Govorna proteza je građena od silikona, velika je nekoliko milimetara (od 6-12 mm). Mijenja se ambulantno (obično) svakih 4 mjeseca (po potrebi ranije ili kasnije). Vijek trajanja proteze kod svih pacijenata nije isti. Promjena je jednostavna i bezbolna. Ugrađuje je i mijenja liječnik specijalist (otorinolaringolog).

Glas nastao uz pomoć govorne proteze, traheoezofagealni glas (dušničko-jednjački glas), sličan je laringealnom govoru uz pomoć glasnica: zrak iz pluća, prolazeći kroz protezu uzrokuje vibracije u traheoezofagealnom (dušničko-jednjačkom) segmentu te se u usnoj šupljini oblikuje govor.



Govorna proteza, Čižmešija Đuro

Govori se na način da se udahne zrak, prstom zatvori stoma (otvor na vratu), kroz protezu (ona je jednopropusni ventil) plućni zrak se preusmjeri prema jednjaku i usnoj šupljini. U usnoj šupljini se oblikuje govor. Postoji i uređaj koji omogućava govor bez korištenja ruku - automatski govorni ventil.

Nisu sve laringektomirane osobe pogodne za ugradnju proteze. O tome zajednički liječnik ORL specijalist i logoped donose procijenu!


Govor uz pomoć elektrolarinksa
Glasovna rehabilitacija uz pomoć elektrolarinksa primjenjuje se u slučajevima kada nije moguće usvojiti ezofagealni govor, ugraditi govornu protezu, kada pacijent izrazi želju za ovom vrstom pomagala ili kao privremeno sredstvo govorno - glasovne rehabilitacije.

Gilbert Wright posve je slučajno otkrio elektrolarinks, brijući se aparatom za brijanje i prislonivši ga uz vrat, primijetio je da se pri pokušaju artikulacije uz zadržavanje daha pojavljuje razumljiv govor.



Elektrolarinks, M.A.

Usvajanje alaringealnog govora uz pomoć elektrolarinksa nije dugotrajno. Osobi koja ga koristi zauzeta je jedna ruka, smanjena je razumljivost govora uz neprirodan metalni prizvuk, te je otežan socijalni kontakt.


Navedena govorna pomagala laringektomirane osobe u Hrvatskoj ne plaćaju (ako imaju dopunsko zdravstveno osiguranje ili ako su oslobođeni participacije), dobiju ih putem doznake ovjerene u područnom Ureda za Mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a na prijedlog operatera ili logopeda.

Pomagala se podižu u firmama koje se bave zastupanjem i distribucijom istih.


Sve navedene vrste govora su prihvatljjive i većina laringektomiranih osoba je progovorila na jedan od ova tri načina alaringealnog govora.


povratak na vrh PDF Verzija za ispis

Više o autoru
Tamara Živković Ivanović, prof. logoped
Tamara Živković Ivanović, prof. logoped
design: expositus